Priređivač:
Ivo Mijo Andrić

Izdavači:

Udruga hrvatskih aforista i humorista
Digitalne knjige i autor

Za izdavače:

Mladen Vuković
Nenad Grbac

Ilustracije:

Nađan Dumanić Emil Strniša Oleg Gutsol
Konstantin Kazančev

Uvodne riječi priređivača

Živimo u vremenu koje neće biti zapamćeno po epohalnim znanstvenim otkrićima i veličanstvenim povijesnim događajima. Pamtit će se po ratovima i pomorima slabijih od strane jačih i moćnijih i po tehničko-tehnološkoj primjeni i usavršavanju onoga što je otkriveno u dvadesetom i ranijim stoljećima. Obilježila ga je i nerazjašnjena pandemija korona virusa, kao i nastavak ranije započetog procesa globalizacije te širenja umjetne inteligencije.

U takvim okolnostima čovjek ne samo da ugrožava sebe i vrstu kojoj pripada, već ozbiljno prijeti cjelokupnom živom svijetu i prirodi koja je osigurala njegov postanak i opstanak na najljepšem planetu Zemlji. Pod pojmom čovjek ovdje podrazumijevam ogromnu većinu ljudskih bića, ali i uski krug ekonomski, politički i vojno moćnih pojedinaca koji upravljaju svijetom i odlučuju o njegovoj sudbini. Oni su uzročnici svega dobroga i lošega što se događa ljudskoj civilizaciji, drugim živim bićima, ali i prirodi iz koje crpe sva bogatstva pretvarajući ih bespoštedno i pohlepno u vlastitu imovinu na štetu svih drugih stanovnika našega planeta.

Zapisujem ove riječi i konstatacije zgrožen ratnim stradanjem i razaranjem istočnog dijela Ukrajine, kao i Gaze u kojoj su stradali deseci tisuća nedužnih muškaraca, žena i djece. Sve je to plod ljudskog zla koje se ponavlja milenijima i stoljećima, i kome se kraj ne nazire u bliskoj, a ni daljoj budućnosti.

Pod teretom tih mučnih ratnih događanja, tokom 2024. godine pripremao sam zbornik hrvatskih i ukrajinskih aforista. Prihvatio sam se tog posla s namjerom da podsjetim sve nas kako, pored ružnog i tužnog dijela svijeta postoji i onaj drugi, većinski, koji ima dušu i kome, unatoč svemu, ne silazi osmijeh s lica. Ponekad teško
primjetan i sjetan, a češće vedar i optimističan, kako i priliči vrsti koja se zove ljudskom.

U pripremi zbornika veliku i neprocjenjivu pomoć pružio mi je velikan aforizma i satirične misli, Aleksandar Čotrić, koji je u godini prije agresije na Ukrajinu priredio i objavio, svake hvale vrijednu Antologiju ukrajinskog aforizma pod naslovom: „Smeh naroda“. Ta antologija, uz obimnu građu koju sam prikupljao godinama, pomogla mi je da priredim ovaj zbornik u obliku i sadržaju koji zaslužuje pažnju čitalaca. Ne toliko zbog zastupljenih autora, koliko zbog tematike i vremena u kojem je nastajala i u kojem će ugledati ovaj lijepi zemni svijet. Lijep za mnoge, ali i ružan za druge, ponajprije za Ukrajince i Ukrajinke. Pa onda Palestince i Palestinke te sve koji su izgubili svoje najmilije i ostali bez doma i krova nad glavom. Takva je zla sudbina zadesila milijune ljudi u ovom dijelu razuzdanog svijeta koji se stoljećima bori sa samim sobom. I sa svojim zlom koje ga izjeda spolja i iznutra.

O hrvatskom aforizmu i aforistima pisao sam u mnogim do sad objavljenim knjigama koje su dostupne čitateljima u elektronskom i tiskanom obliku, pa na ovom mjestu neću ponavljati ono što je već rečeno i zapisano. Dodat ću samo da je hrvatska aforistika doživjela stvaralački procvat otkad je pod kraj 2017. godine osnovana Udruga hrvatskih aforista i humorista. Od tada do danas, u izdanju udruge objavljeno je sedam godišnjih zbornika članova, sedam internacionalnih zbornika sa aforistima drugih zemalja i naroda te više desetaka i stotina pojedinačnih ili zajedničkih zbirki aforizama i humora. Zahvaljujući tome stvoren je respektabilan knjižni fond aforističkog i humorističkog stvaralaštva, kakav nije zabilježen u ranijim stoljećima.
Aforisti iz Hrvatske u tom relativno kratkom razdoblju postali su prepoznatljivi, ne samo na prostorima bivše zajedničke jugoslavenske države, već i diljem Evrope i svijeta. Vidi se to po brojnim nagradama i priznanjima koja su im dodijeljena na međunarodnim književnim natječajima, kao i po prisustvu na stranicama tiskanih i elektronskih listova i časopisa te međunarodnih zbornika i antologija.

Potvrđuju to ponajbolje i izabrani radovi koji su uvršteni na stranice ovoga zbornika. Pri izboru aforizama vodilo se računa o tome da oni budu novijeg datuma i da se ne ponavljaju iz ranije objavljenih zbornika i antologija. Isto tako, nastojala su se obuhvatiti sva područja ljudskog života viđena očima, odslušana ušima, produbljena mislima i ukrašena osmijesima, ne samo na licu autora, već i svih dobrih ljudi koji ih budu čitali i promišljali. Time je zborniku udahnuta snaga i ljepota duha stvaralaca kratke, vedre, mudre i duboke misli koja život, barem na trenutak, čini ljepšim i poželjnijim svakome čovjeku.

Stvaralaštvo ukrajinskih aforista šire je prikazano u pogovoru zbornika koga je napisao književnik i antologičar Aleksandar Čotrić, na čemu sam mu neizmjerno zahvalan. U njemu je dat analitički prikaz razvoja aforistike u Ukrajini, sa posebnim osvrtom na pojedine faze kroz koje je prolazila ta prijateljska država, od njenog ujedinjenja u SSSR, preko raspada tog saveza, pa do današnjih dana. Tu je odslikan put kakav je u istom razdoblju prolazila Hrvatska i njezini građani, uključivo i one koji su se bavili aforističkim i humorističkim stvaralaštvom. Razlike u nekim detaljima bile su evidentne, ali je generalno sve to bilo blisko, da ne kažem gotovo pa isto.
U pogovoru je i svake pažnje vrijedan tekst bivšeg ukrajinskog, rusinskog i srpskog novinara i književnika Mihala Ramača, koji je napisao sadržajan osvrt na stvaralaštvo ukrajinskih aforista u prošlom i sadašnjem vremenu. Time je na impresivan način prikazan i zaokružen buran period u povijesti ukrajinskog naroda u kome je djelovalo i djeluje na desetke i stotine stvaralaca aforističke, satirične i u najširem smislu mudre i duhovite kratke misli.

Zbornik hrvatskih i ukrajinskih aforista bilježi i žigoše jedno specifično doba ljudske povijesti, ostavljajući prostor za pečate vremena koje će tek doći. Kakvo će to vrijeme biti znat će i o njemu će pisati i suditi generacije koje će doći poslije nas, čija imena i djela tvore ovaj zbornik.

Neka vam je vedro i veselo čitanje te mudro i dubokoumno ljudsko promišljanje.

S poštovanjem i lijepim željama,

Ivo Mijo Andrić

Izbor aforizama za portal
J. Nikolić

Plodovi mržnje su zreli, ali nikako da otpadnu.
Ivo Mijo Andrić

Što su redovi zbijeniji, to je teže disati.
Gelij Aronov

U paklu su počeli kažnjavati povratkom na Zemlju.
Josip Balaško

Ne pušim kao Turčin. Sada pušim kao većina Hrvata.
Zoran Bašić

Aforizam je striptiz misli.
Jurij Baziljev

Jedinice rade, a nule obavljaju dužnosti.
Florijan Bodnar

Pravda se ne traži, ona se istjeruje.
Drago Bosnić

Snaga volje daje volji snagu.
Volodimir Černjak

Neki se umjetnici služe pseudonimom kako ne bi blatili svoje ime.
Jozo Čizmić

Voljeti bližnjeg lakše je kad je on daleko.
Rostislav Docenko

Orlovi gledaju dole samo dok traže plijen.
Oleksij Dominicki

Kajanje je neočekivani priziv savjesti.
Dragutin Dubravčić

Svi mi postajemo sveci kad više ne možemo griješiti.
Jevgen Dudar

Svadio se sa životom, znači pomirio se sa sudbinom.
Nađan Dumanić

Kad bi šutnja bilo zlato, sve bi ribe bile zlatne.
Oleksandr Gačev

Susjedu je crkla krava ali je, nažalost, bila osigurana.
Danko Ivšinović

Nositelji stranačkih lista moraju biti snažni kandidati – da ponesu teret krivnje.
Dražen Jergović

U dubokom blatu ne ostaju jasni tragovi.
Pavao Pajo Kanižaj

Đavo je anđeo koji je promijenio politička uvjerenja.
Viktor Konjahin

Promašaji nas nisu promašili.
Srećko Lazzari

Da biste postali rob stvari, prvo morate biti njihov gospodar.
Mikola Mihaljiščenko

Prodane duše plaćene su novcem poreznih obveznika.
Boris Nazansky

Cijene idu u nebo. Neka i oni odozgo vide kako je na zemlji.
Mara Ožić-Bebek

Što je čovjek pametniji, to je sposobniji za veće gluposti.
Mihajlo Perčenko

Prestao sam razgovarati sam sa sobom. Dosta mi je politike.
Živko Prodanović

Za žene su muškarci bivši momci.
Za muškarce su djevojke buduće žene.
Viktor Rodionov

Nemam nikakvo zanimanje. Zato sam zanimljiv.
Zlatko Tomić

Ljubav je davanje prilika, a politika njihovo uzimanje.
Đurđa Vukelić Rožić

Kad je izumljen barut, jedan mudrac je rekao: „Ovo ne miriše na dobro!“
Frano Vukoja

BILJEŠKA O PRIREĐIVAČU

Ivo Mijo Andrić, rođen je 17.11.1948. godine u s. Čanići kod Tuzle. Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i Lipnici, srednju tehničku u Tuzli, a Fakultet političkih nauka i postdiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Radio je u privredi, državnim institucijama i sindikatima u Bosni i Hercegovini te kraće vrijeme u hrvatskom obrazovanju. Od 2004. godine živi i stvara u Zagrebu.

Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle, drame, eseje, književne prikaze, aforizme i epigrame. Objavio više od šezdeset knjiga poezije, proze, književnih prikaza, aforizama i epigrama te nekoliko knjiga s područja zaštite radničkih i ljudskih prava. Zastupljen u više desetaka zajedničkih knjiga, zbornika i antologija u zemlji i inozemstvu. Djela su mu prevođena na engleski, njemački, kineski, danski, slovenski, poljski, ruski, armenski, češki, slovački, rumunjski, makedonski i arapski jezik. Dobitnik je više nagrada i priznanja za književno stvaralaštvo.

Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade i Udruge hrvatskih aforista i humorista.

ZASTUPLJENI AUTORI I AUTORICE

Josip Grgić, 58
Viktor Gubarev, 61
Abdurahman Halilović Ahil, 62
Ivo Mijo Andrić, 11 Viktor Ignjatenko, 64
Gelij Aronov, 12 Savo Ilić, 65
Dmitro Arsenič. 13 Danko Ivšinović, 67
Josip Balaško, 14 Natalija Ivankov, 69
Ivan Bašić, 15 Grigorij Jablonski, 70
Zoran Bašić, 16 Martin Jakšić, 70
Jurij Baziljev, 17 Jevgen Jaščenko, 72
Đuro Bel, 20 Volodimir Javorivski, 73
Jurij Bereza, 22 Dražen Jergović, 74
Josip Bjeloskurski, 23 Ivan Jurić, 76
Svetislav Biljanović, 23 Galina Kamenskih, 77
Florijan Bodnar, 25 Pajo Kanižaj, 78
Drago Bosnić, 28 Volodimir Kanjivec, 80
Ivan Boždar, 29 Vladimir Kaplan, 81
Ivan Bradvica, 31 Ivan Katić, 82
Valentin Čemeris, 32 Ante Kesić, 83
Volodimir Černjak, 33 Ivica Kesić, 85
Jozo Čizmić, 35 Viktor Konjuhin, 86
Rostislav Docenko, 37 Lina Kostenko, 87
Valentin Domilj, 38 Maksim Kostenko, 90
Oleksij Dominicki, 40 Roman Kovalj, 91
Ivan Drač, 42 Roman Krikun, 93
Jandre Drmić, 45 Andrij Križanovski, 94
Dragutin Dubravčić, 45 Emilj Krotki, 96
Jevgen Dudar, 46 Boris Krutijer, 98
Ante Dukić, 47 Oleksandar Kulič, 100
Nađan Dumanić, 49 Zdravko Kurnik, 101
Oleksandr Gačov, 50 Srećko Lazzari, 102
Zlatko Garvanović, 52 Mikola Levicki, 104
Nikolaj Gogolj, 54 Dragutin Lončar, 106
Vladimir Goloborotko, 55 Tonka Lovrić, 107
Ivan Grahovec, 57 Danica Majnarić, 109
Drago Maršić, 111
Jurij Melihov, 112
Mikola Mihaljiščenko, 114
Marinko Mijović, 115
Sergij Miridin, 117
Boris Nazansky, 118
Maksim Ničiporenko, 120
Zdenko Oreč, 121
Mara Ožić-Bebek, 123
Ante Parić Bili, 124
Mikola Pasko, 126
Zvonimir Penović, 127
Mihajlo Perčenko, 128
Oleksandr Perljuk, 131
Živko Prodanović, 133
Ladislav Radek, 134
Daniel Radočaj, 136
Boris Revčun, 137
Jurij Ribnikov, 139
Viktor Rodionov, 140
Danilo Milrud Rudi, 141
Milan Rupčić, 142
Igor Sičovik, 143
Josip Sirovec, 144
Sergij Skorobogatko, 147
Grigorij Skovoroda, 148
Emil Strniša, 149
Vasilj Stus, 150
Oleksandr Suhomlin, 151
Leonid Suhorkov, 152
Tomislav Supek, 154
Volodimir Šamša, 155
Taras Ševčenko, 157
Nikola Šimić Tonin, 158
Gorkić Taradi, 160
Zlatko Tomić, 162
Nikola Trgovčić, 164
Mihajlo Turovski, 165
Oleks Volja, 166
Viktor Vovik, 167
Ivan Vrkić, 169
Đurđa Vukelić Rožić, 170
Miroslav Vukmanić, 172
Frano Vukoja, 173
Aljoša Vuković, 175
Mladen Vuković, 176
Nedo Zuban, 179
Zdravko Žarković, 180
Darko Žigrović, 182
Mihajlo Živanecki, 183